Gadamer
(1900-2002) ne vodi računa o estetici u bilo kojem uobičajenom smislu.
Njegov pristup umetnosti radi, u mnogočemu,je protiv konvencionalnih
filozofskih očekivanja. Estetske osobine nisu raspravljane u maniru
analitičke tradicije moderne filozofije, niti ih on povezuje otvoreno sa
problemima estetskog užitka. Gadamerov pristup estetskom doživljaju se
temelji na fenomenološkoj tradiciji.To je pristup prvenstveno
zaokupljen mestom umetnosti u našem iskustvu sveta.
(Fenomenosloška tradicija – Huserl, Sartr-pre svega se odnosi na teoriju opažanja sveta...dakle on pridaje značaja umetnosti u tom smislu, i stavlja naglasak na kognitivnu, saznajnu ulogu umetnosti)
Nadalje, njegov pristup estetskoj teoriji je jedan od onih retkih intelektualnih postignuća koja su istovremeno dekonstruktivna i konstruktivna. On rastavlja elemente sveukupne tradicije Platonove, Kantovske i Hegelijanske estetike i još nudi fenomenološku rekonstrukciju mnogih središnjih uvida te tradicije da pokaže njihovu nastavljujuću relevantnost u našem savremenom iskustvu umetnosti. Gadamer se prvenstveno bavi kognitivnom dimenzijom takvog iskustva, s onim na šta umetnička dela upućuju i što postavljaju kao temu.
To čini fleksibilan filozofski pristup sposoban za slobodno kretanje kroz više od nekoliko umetničkih oblika i stilova, raspravlja oboje i jedinstvenost radova i njihovo šire značenje.Pristup je jasno hermeneutički u tome što nastoji da nas ponovno upozna s tim primljenim značenjima i pre-okupacijama koja su temelj našeg iskustva umetnosti. Otvoreno pod utjecajem Heideggera, njegovi kasniji eseji o jeziku i poeziji posebno, Gadamerova estetika je daleko od tradicionalnih. Njegovi ključne tvrdnje su:
* Estetika nije proučavanje određene vrste subjektivnih užitaka koji su izvedeni iz umetničkih. To je istraživanje o tome što objektivno obaveštava našu subjektivnu svest o umetnosti.
* Hermeneutička estetika nastoji probiti ugodno ometanja estetske svesti kako bi se otkrile kulturne i jezičke stvarnosti koje se manifestuju unutar njega.
* Hermeneutička estetika pretpostavlja fenomenološku uključenost u predmet, materiju umetnosti pre nego nezainteresovano odvajanje.
* Hermeneutička estetika tretira estetsku pojavu ne kao nešto što odvraća pažnju(pozornosti) od stvarnog već kao put kojim realni predmeti, otkrivaju sebe. To više-okreće (negira)ideju da su umetnička dela sva do jednog van stvarnosti.
* Hermeneutička estetika je dijaloškog karaktera. Ona prepoznaje da je praktičar i teoretičar udio u dovođenju predmeta na svetlo i izigrava bilo koju teorija / praksa podelu u umetnosti. Tumačenje je sredstvo za realizaciju dela.
* Hermeneutička estetika nije teorija umetnosti po sebi, više skup praktičnih kontemplativnih beležaka za povećanje nečijeg susreta s umetnošću.
* Kraj hermeneutičke estetike nije da se dođe do koncepta umetnosti već da bi se produbilo iskustvo umetnosti. U hermeneutičkoj estetici, teorija je angažovana da produbi kontemplaciju umetničkih dela pre nego da kategoriše njihovu prirodu.
* Gadamerova estetika je duboko poštovanje spram sposobnosti umetnosti da poremeti i izazove uobičajena očekivanja. To pripisuje etički značaj umetnosti, kao da ste u mogućnosti otkriti ograničenja fiksiranog kulturnog očekivanja i otvoriti promatrača prema drugom i drugačijem.
http://plato.stanford.edu/entries/gadamer-aesthetics/
(Fenomenosloška tradicija – Huserl, Sartr-pre svega se odnosi na teoriju opažanja sveta...dakle on pridaje značaja umetnosti u tom smislu, i stavlja naglasak na kognitivnu, saznajnu ulogu umetnosti)
Nadalje, njegov pristup estetskoj teoriji je jedan od onih retkih intelektualnih postignuća koja su istovremeno dekonstruktivna i konstruktivna. On rastavlja elemente sveukupne tradicije Platonove, Kantovske i Hegelijanske estetike i još nudi fenomenološku rekonstrukciju mnogih središnjih uvida te tradicije da pokaže njihovu nastavljujuću relevantnost u našem savremenom iskustvu umetnosti. Gadamer se prvenstveno bavi kognitivnom dimenzijom takvog iskustva, s onim na šta umetnička dela upućuju i što postavljaju kao temu.
To čini fleksibilan filozofski pristup sposoban za slobodno kretanje kroz više od nekoliko umetničkih oblika i stilova, raspravlja oboje i jedinstvenost radova i njihovo šire značenje.Pristup je jasno hermeneutički u tome što nastoji da nas ponovno upozna s tim primljenim značenjima i pre-okupacijama koja su temelj našeg iskustva umetnosti. Otvoreno pod utjecajem Heideggera, njegovi kasniji eseji o jeziku i poeziji posebno, Gadamerova estetika je daleko od tradicionalnih. Njegovi ključne tvrdnje su:
* Estetika nije proučavanje određene vrste subjektivnih užitaka koji su izvedeni iz umetničkih. To je istraživanje o tome što objektivno obaveštava našu subjektivnu svest o umetnosti.
* Hermeneutička estetika nastoji probiti ugodno ometanja estetske svesti kako bi se otkrile kulturne i jezičke stvarnosti koje se manifestuju unutar njega.
* Hermeneutička estetika pretpostavlja fenomenološku uključenost u predmet, materiju umetnosti pre nego nezainteresovano odvajanje.
* Hermeneutička estetika tretira estetsku pojavu ne kao nešto što odvraća pažnju(pozornosti) od stvarnog već kao put kojim realni predmeti, otkrivaju sebe. To više-okreće (negira)ideju da su umetnička dela sva do jednog van stvarnosti.
* Hermeneutička estetika je dijaloškog karaktera. Ona prepoznaje da je praktičar i teoretičar udio u dovođenju predmeta na svetlo i izigrava bilo koju teorija / praksa podelu u umetnosti. Tumačenje je sredstvo za realizaciju dela.
* Hermeneutička estetika nije teorija umetnosti po sebi, više skup praktičnih kontemplativnih beležaka za povećanje nečijeg susreta s umetnošću.
* Kraj hermeneutičke estetike nije da se dođe do koncepta umetnosti već da bi se produbilo iskustvo umetnosti. U hermeneutičkoj estetici, teorija je angažovana da produbi kontemplaciju umetničkih dela pre nego da kategoriše njihovu prirodu.
* Gadamerova estetika je duboko poštovanje spram sposobnosti umetnosti da poremeti i izazove uobičajena očekivanja. To pripisuje etički značaj umetnosti, kao da ste u mogućnosti otkriti ograničenja fiksiranog kulturnog očekivanja i otvoriti promatrača prema drugom i drugačijem.
http://plato.stanford.edu/entries/gadamer-aesthetics/
Нема коментара:
Постави коментар